Delovi ribarskog područja „Banat“

Ustanova „Rezervati prirode“ Zrenjanin je korisnik sledećih ribolovnih voda:

  • Reka Tisa od 64 do 0 km,
  • Jezera Peskara kod Zrenjanina,
  • Ribolovačko carstvo kod Kikinde,
  • Belocrkvanska jezera,
  • Crna bara kod Kovina,
  • Gajgerova bara kod Opova i
  • Obradovićeva bara kod Mokrina

Površina vodenog ogledala reke Tise iznosi 1400 ha, a površina plavne zone 3900 ha. U daljim razmatranjima u mehanizam biološke produkcije riba uključiće se pored 1400 ha rečnog korita i jedna 1/3 plavne zone, odnosno 1300 ha, što ukupno iznosi 2700 ha. Deo ribarskog područja „Banat“na reci Tisi od 64 do 0 kilometra se koristi za privredni i rekreativni ribolov.

Kompleks jezera Peskara obuhvata tri jezera i to: jezero Čepel (Peskara I), jezero Kerek (Peskara II) i jezero Didula (Peskara III). Najveće od ova tri je jezero koje meštani zovu Didula ima uređenu plažu, spasilačku službu i predstavlja omiljeno kupalište Zrenjaninaca u letnjem periodu. Za razliku od njega, drugo jezero koje se zove Kerek je za sada još uvek zapušteno i neiskorišćeno. Jezero Čepel je nastalo krajem pedesetih godina 20. veka, iskopavanjem peska zbog potrebe korišćenja u građevinarstvu.

Jezero ”Ribolovačko carstvo” kod Kikinde je izuzetno atraktivna ribolovna voda što govori i njeno ime. Ovo jezero je nastalo iskopom peska, a voda je II kategorije što predstavlja izuzetno čistu vodu za vojvođanske uslove. Vodena površina je oko 13,47 hektara i obiluje plićacima. Najveća dubina je 4,7 m, a prosečna oko 1,8 m. Priobalje je obraslo trskom. Ovo jezero se nalazi na ulasku u Kikindu iz pravca Zrenjanina, kod skretanja levo za Novo Miloševo. U neposrednoj blizini nalazi se i plovni kanal DTD. Ribolov se vrši samo sa obale.

Belocrkvanska jezera nalaze se u neposrednoj blizini, odnosno jugozapadno od grada Bele Crkve. To su veštačka, kristalno čista jezera, ukupne površina 150 hektara, nastala eksploatacijom šljunka u industrijske svrhe sa dna Panonskog basena. Predstavljaju najveće prirodno bogatstvo Bele Crkve sa stanovišta razvoja turizma. Jezera se snabdevaju vodom iz arteških bunara i podzemnih izvora. Voda iz jezera služi za snabdevanje vodom i navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Crna Bara severoistočno od Kovina nedaleko od raskrsnice za selo Gaj i Belu Crkvu, odnosno Deliblato i jedna je od najstarijih akumulacija u Banatu. Nekada se vodom prostirala severnije prema Kraljevcu i bila je deo istog nekadašnjeg meandra, dok je danas znatno siromašnija vodom, kao i bivši meandar koji je obrastao trskom i okružen kultivisanim poljima.

Gajger bara kod Opova je deo opovačkog sportsko – rekreativnog kompleksa koji polako dobija svoju zamišljenu fizionomiju. Radovi se odvijaju u fazama ali kontinuirano. Jezersko okno uz hotel je oblikovano sa stazom koja ide u nižem nivou obale. Dno jezera je očišćeno i stavljen je iberlauf u debljini od 10cm. U ovom trenutku radi se prepumpavanje vode i punjenje jezerskog okna. S druge strane, obavljaju se radovi na stazi uz kanal Gajger od jezera do starog opovačkog groblja. Urađeno je 700 metara podloge od drobljenog kamena prečnika 30 milimetara.

Obradovićeva bara je prostor u državnom vlasništvu koji je MZ Mokrin zakupila na određeni period.Pomenuto zemljište je korišćeno u periodu pre 60-70 godina kad su Mokrinčani vadili glinu za pravljenje kuća. Kasnije je osim gline vađen i pesak. Nastala depresija je bila puna vode do kraja osamdesetih godina.Kako se teren zamuljivao tako je počelo i zatrpavanje bare otpadom, šutom i zemljom.Ima mesta gde su osamdesetih godina bacani i leševi životinja. Danas je taj prostor izuzetno neravan i obrastao je barskom vegetacijom.