Tokom 2022 godine nastavili smo popis dnevnih leptira na teritoriji zaštićenog područja. Faunistička istraživanja su vršena u različitim delovima sezone, kako bi se pokrili različiti aspekte, te zabeležila što reprezentativnija fauna ovog područja. Dnevni leptiri su model organizmi za istraživanje u zaštićenim područjima, i mogu da doprinesu oceni kvaliteta određenog područja. Složen životni ciklus leptira (jaje, gusenica, lutka, adult), plus biljka hraniteljka, a u nekim slučajevima i određena vrsta mrva (mirmekofilne vrste) nam omogućava da utvrdimo kavlitet određenog staništa i brzo detktujemo negativne promene, ako do njih dođe.
Ukupano su zabeležene 54 različite vrsta dnevnih leptira, raspoređenih u svih 6 porodica koje žive u Evropi i Srbiji (Hesperiidae, Pieridae, Lycaenidae, Papilionidae Riodinidae i Nymphalidae). Ovo predstavlja 26,8% ukupne faune dnevnih leptira Srbije. Naizgled je broj mali, ali treba uzeti u obzir da je celo područje tipično ravničarsko sa nadmorskom visinom manjom od 100m. Među ove 54 vrsta, čak 9 je strogo zaštićenih u Srbiji. Pet su „PBA“ vrste – one koje se koriste za određivanje Odabranih područja za dnevne leptire (Prime Butterfly Areas). Svakako najznačajnije vrste sa aspekta zaštite su: panonski prelivac – Apatura metis, veliki dukat – Lycaena dispar i uskršnji leptir – Zerynthia polyxena. Panonski prelivac i uskršnji leptir se nalaze na Prilogu 4, Evropske Direktive o staništima, dok se veliki dukat nalazi i na Prilogu 2. Sve tri vrste su ključne za formiranje Natura 2000 staništa. Apatura metis je vrsta koja na Crvenoj listi leptira Srbije predstavljena kao RANjIVA (VU – Vulnerable).
Tokom 2022 godine, prikuljeno i georeferencirano je 750 podataka o dnevnim leptirima. U okviru ovog istraživanja, posebnu pažnju smo obratili na tri najznačajnije vrste sa aspekta zaštite: panonski prelivac – Apatura metis, veliki dukat – Lycaena dispar i uskršnji leptir – Zerynthia polyxena.
U Srbiji je do sada zabeleženo 69 vrsta bubamara. U toku 2022. godine, u SRP „Ritovi donjeg Potisja“ potvrđeno je prisustvo čak 26 različitih vrsta, što čini 37% faune bubamara Srbije. Ako uzmemo u obzir da gotovo trećina vrsta živi na visokim planinama, ovo nam govori da je diverzitet bubamara u rezervatu na izuzetnom nivou. Među zabeleženim vrstama nalazi se i jedna strogo zaštićena u Srbiji, Adalia bipunctata.
Cucujus cinnaberinus je strogo zaštićeni saproksilni insekt, koji je u Srbiji redak, čak se smatralo da je nestao iz naše i nekih okolnih zemlja. Nalazi se na Prilozima II i IV Direktive o staništima EU i kao takav je prioritetna vrsta za proglašenje Natura 2000 staništa. Naseljava stare listopadne šume, direktno zavisi od palih, oborenih stabala u ranim stadijumima raspada. Intenzivno šumarstvo u većem delu Evrope ugrozilo je opstanak ove vrsta, ali i mnogih saproksilnih insekata. Problem opstanka je gubitak staništa, i mala količina stabala koja ostaju u šumi, uglavnom oborena vetrom, planskog ostavljanja gotovo da nema
